Za hrvatske državljane ili državljanke način sklapanja životnog partnerstva je relativno jednostavan. Osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo svoju namjeru osobno prijavljuju matičnom uredu u gradu ili općini u kojem žele sklopiti životno partnerstvo.
U prijavi trebaju ispuniti osobne podatke i priložiti osobne isprave. Matičar ili matičarka provjerava jesu li ispunjeni zakonski uvjeti. Potom se dogovara datum i mjesto sklapanja, u pravilu između 30. i 45. dana od prijave. Sklapanje se može dogovoriti i ranije, kroz hitni postupak, ako za to postoje valjani razlozi, u uz odobrenje matičara ili matičarke.
Ako su oba ili jedan partner ili partnerica strani državljani, uz ispravu o identitetu, potrebno je priložiti i dokaz o državljanstvu te dokaz o slobodnom bračnom stanju i rodni list koje izdaje nadležno tijelo države rođenja.
Ovlaštena prevoditeljica ili prevoditelj na hrvatski jezik također može prisustvovati u svim kontaktima s matičarkom ili matičarkom, uključujući prilikom samog sklapanja partnerstva, na dan vjenčanja.
Pojedine zemlje koje ne priznaju obiteljske zajednice parova istoga spola mogu pružati birokratski otpor kod izdavanja potrebne dokumentacije, posebno kod potvrde o slobodnom bračnom stanju.
Sklapanje životnog partnerstva obavlja se javno, na svečan način u službenoj prostoriji matičnog ureda. Većina ureda imaju za to pripremljenu posebnu salu za vjenčanja.
Moguće je partnerstvo sklopiti drugom prikladnom mjestu o čemu na prijedlog stranaka odluku donosi matičarka ili matičar. U tom slučaju plaćaju se dodatne pristojbe.
Na sam dan vjenčanja i u vrijeme određeno za sklapanje životnog partnerstva matičarka će objaviti da su osobno nazočne obje osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo, kao i svjedoci ili svjedokinja te da nema zapreka za sklapanje životnog partnerstva.
Potom će prigodnim govorom upoznati osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo s odredbama ovoga Zakona, o njihovim pravima i dužnostima te istaknuti značenje sklapanja životnog partnerstva. Taj govor matičar ili matičarka može prilagoditi vlastitom stilu i načinu izvedbe koji znaju biti dirljivi i inspirativni. Međutim, važno je znati da matičari i matičarke nemaju obavezu da budu dirljivi i inspirativni, već da provode zakon.
Životno partnerstvo je sklopljeno kad partneri ili partnerice izjave pristanak na sklapanje životnog partnerstva, nakon čega matičar ili matičarka objavljuje da je između njih, navođenjem njihovih osobnih imena, sklopljeno životno partnerstvo. Potom izjavu o pristanku potpisuju partneri ili partnerice, dva svjedoka ili svjedokinje te matičar ili matičarka.
Životno partnerstvo matičar ili matičarka upisuje registar životnog partnerstva.
Prilikom tog temeljnog upisa u registar matičar ili matičarka će upisati sljedeće podatke:
Osobni podaci o životnim partnericama li partnerica: ime i prezime, zakonski upisan spol, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, osobni identifikacijski broj, državljanstvo, dan, mjesec, godina i mjesto sklapanja životnog partnerstva i sporazumna izjava o prezimenu nakon sklopljenog životnog partnerstva
Imena i prezimena roditelja životnih partnera ili partnerica, ime i prezime svjedokinja ili svjedoka pri sklapanju životnog partnerstva te ime i prezime matičara ili matičarke
U posebnim slučajevima navodi se i ime i prezime sudskog tumača ako je pri sklapanju životnog partnerstva bila nužna nazočnost sudskog tumača. Primjerice, kada partnerstvo sklapa osoba ili osobe koje ne govore hrvatski jezik.
Životnim partnerima ili partnericama izdat će izvadak iz registra životnog partnerstva koji se može preuzeti i preko sustava e-građana.
Svi su pokušali osporiti Zakon pozivajući se na ustavnu definiciju braka kao zajednice žene i muškarca i tvrdeći da je donošenjem zakona povrijeđena „volja naroda“ izražena na referendumu. Neki su pritom tvrdili i da Zakon nije donesen u skladu s poslovničkom procedurom Hrvatskog sabora, da ugrožava slobodu savjesti i vjeroispovijedi zaposlenih u javnim službama te da životnim partnerima daje veća prava od bračnih drugova, osobito u odredbama o roditeljskoj i partnerskoj skrbi.
Ustavni sud je sve te prijedloge odbio u odluci U-I-4639/2014 i dr. od 19. prosinca 2023. Sud je zaključio da Zakon o životnom partnerstvu nije u nesuglasnosti s Ustavom te da je donesen zakonito i u propisanoj proceduri.
U obrazloženju je Sud jasno naveo da ustavna definicija braka ne sprječava zakonodavca da prepozna i zakonom uredi druge oblike obiteljskog života.
Brak je jedan oblik obitelji, ali ne i jedini koji država može prepoznati i štititi.
Zakonodavac ima pravo i ustavnu obvezu osigurati pravnu zaštitu svima koji žive u obiteljskim zajednicama, sukladno načelu jednakosti i pravu na obiteljski život. Sud je dodatno potvrdio da je zakon u skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava, te da ne postoji nikakva povreda slobode vjeroispovijedi.
Drugim riječima, Ustavni sud ih je odbio jer su pokušali osporiti zakon koji štiti stvarni život ljudi, a ne njihovu ideološku uobrazilju o tome što obitelj jest i tko smije, a tko ne, imati prava koja proizlaze iz obiteljske zajednice.
Za hrvatske državljane potrebni su sljedeći dokumenti:
- Isprava o identitetu (npr. osobna iskaznica ili putovnica)
Za strane državljane ovi dokumenti:
- izvadak iz matice rođenih izdan u državi rođenja.
- potvrdu o slobodnom bračnom stanju izdanu u državi čiji su državljani.
- isprave o identitetu (npr. putovnica).
- dokaz o državljanstvu (npr. putovnica).
Za isprave iz država članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora postupak je pojednostavljen i ne zahtijeva legalizaciju, već samo ovlašten prijevod na hrvatski.
Ako je država nije članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora postupak a potpisnica je haške Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, na ispravi se prilaže apostille pečat.
Ako isprava za stranog državljanina potječe iz države koja nije članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora i nije ni potpisnica Haške konvencije, potrebno je provesti nadovjeru, tj. diplomatsku legalizaciju.
Mogu. Sve osobe nevezano kojeg su državljanstva mogu sklopiti životno partnerstvo ili brak u Republici Hrvatskoj.
Dakle, vjenčati se mogu parovi gdje jedan ili oba partnera ili partnerice strani državljani, pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.
Najniža cijena naknada i troškova iznosi 27,87 eura, što uključuje sklapanje životnog partnerstva u službenim prostorijama matičnog ureda unutar radnog vremena. Pristojbe i naknade moguće je platiti i putem sustava e-Pristojbe korištenjem bankovnih ili kreditnih kartica, bez potrebe za državnim biljezima ili uplatnicama.
Cijena će u pravilu rasti ovisno o tome sklapate li životno partnerstvo izvan službene prostorije, koliko je to mjesto udaljeno od matičnog ureda, sklapa li se životno partnerstvo izvan radnog vremena rada državne uprave, je li datum vjenčanja državni praznik i slično. Te detalje dogovarate s matičnim uredom.
Da, zove se Potvrda o životnom partnerstvu. Izdaje se na temelju upisa u Registar životnog partnerstva. Moguće ju je dobiti i u elektroničkom obliku (e-Potvrda o životnom partnerstvu) putem sustava e-Građani.
Potvrdu se može dobiti i izravno u matičnom uredu čim se partnerstvo upiše u registar.
Ne može. Za to nemaju zakonske osnove.
Državni službenici i službenice dužne su provoditi zakon i služiti građanima i građankama.
U suprotnom se radi o diskriminaciji, kršenju zakona i razlogu za pokretanje anti-diskriminacijske parnice.
Matičari i matičarke Republike Hrvatske koje rade na vjenčanjima su u pravilu profesionalne u svom radu i uvijek smo svjedočili samo pohvalama o njihovom radu i postupanju.
Ne može. Status životnog partnerstva je javan, ali se taj osobni podatak može koristiti samo u svrhe izričito propisane zakonom. Privatni građani i šira javnost, naravno, nema pristup toj informaciji.
Sve državne institucije i tijela javne vlasti imaju uvid u taj podatak, ali ga mogu koristiti samo kad je to potrebno za ostvarivanje vaših prava i legitimnih ciljeva.
Tijela javne vlasti i državni službenici i složenice nemaju ovlast taj podatak ustupati trećim osobama ili ga koristiti za ciljeve koji nisu propisani zakonom.
Ako sumnjaš u povredu prava, javi nam se da ih zaštitimo.
Da, životni partneri ili partnerice imaju pravo na izbor prezimena prilikom sklapanja životnog partnerstva.
U praksi sve kombinacije su moguće:
- da svatko zadrži svoje prezime,
- da kao zajedničko prezime uzmete prezime jednog od partnera ili partnerice,
- da kao zajedničko prezime uzmete oba prezimena i odlučite koje ćete prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu
- da svatko uz svoje prezime uzme i prezime od partnera ili partnerice i odluči koje će upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.
Preporučujemo da partner ne mijenja prezime prilikom sklapanja životnog partnerstva. Promjena prezimena u Hrvatskoj povlači obvezu promjene svih osobnih dokumenata izdanih u Ruskoj Federaciji, što je u praksi vrlo teško ili gotovo nemoguće jer ruske vlasti ne priznaju istospolno partnerstvo kao valjanu osnovu za promjenu osobnih podataka.
Zadržavanjem prezimena partner izbjegava kasnije probleme s usklađivanjem osobnih dokumenata i statusnih podataka u obje države, kao i moguće poteškoće pri produljenju boravka u Hrvatskoj.
Budući da Ruska Federacija više nije država stranka Europske konvencije o ljudskim pravima, ne postoji međunarodni pravni mehanizam putem kojeg bi se moglo osporiti odbijanje ruskih vlasti da promijene osobne podatke zbog životnog partnerstva.
To je česta situacija ali ne sprečava sklapanje životnog partnerstva u Hrvatskoj.
Matični uredi u Hrvatskoj prihvaćaju potvrdu o slobodnom bračnom stanju izdanu za svrhu „braka.“ Ta potvrda služi primarno dokazivanju da si slobodnog bračnog stanja.
U pravilu ona koju dogovorite s matičarkom ili matičarem.
Ako je mjesto vjenčanja službena prostorija matičnog ureda, ceremonija uključuje dostojanstveni protokol koji u pravilu vrijedi za bračne parove.
Ne može. Životno partnerstvo se može sklopiti samo u Hrvatskoj.
Životno partnerstvo sklapa isključivo matičar ili matičarka, državni djelatnik ili djelatnica državne uprave na području Republike Hrvatske. Diplomatski djelatnik ili djelatnica ne može sklapati brak i životno partnerstvo.
Ne moraš. Boravište u Republici Hrvatskoj ne predstavlja uvjet za sklapanje životnog partnerstva.
Može. Ako su trans osoba ili njezin partner ili partnerica istog upisanog spola, mogu u Republici Hrvatskoj sklopiti životno partnerstvo pod.
Ako su trans osoba i njezin partner ili partnerica različitog upisanog spola, mogu u Republici Hrvatskoj sklopiti raznospolni brak.
Ne moraš. Državljanstvo u Republici Hrvatskoj ne predstavlja uvjet za sklapanje životnog partnerstva.
Može. Nakon sklapanja životnog partnerstva tvoja partnerica može od Ministarstva unutarnjih poslova zatražiti privremeni boravak u Republici Hrvatskoj radi ostvarenja prava na spajanje obitelji.
Privremeni boravak, koji traje godinu dana uz mogućnost produljenja, ostvaruje se samo ako u RH boravite zajedno, odnosno ako i ti boraviš u RH.
Član ili članica obitelji hrvatske državljanke ili državljanina koja nije i državljanka države članice Europske unije i Europskog gospodarskog pojasa, a namjerava boraviti u Republici Hrvatskoj duže od tri mjeseca, dužna je u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka, podnijeti zahtjev za izdavanje boravišne iskaznice.
Boravišna dozvola izdaje se s rokom važenja od 5 godina, odnosno kraćim ako tvoja partnerica kraće namjerava boraviti u Republici Hrvatskoj.
Tvoja partnerica imat će pravo zatražiti i trajni boravak u RH, ali nakon pet godina kontinuiranog boravka na prostoru RH.
Da, stjecanje hrvatskog državljanstva je pravo koje pripada životnim partnerima ili partnericama pod istim uvjetima kao i bračni drugovi.
Hrvatsko državljanstvo može steći i partner ili partnerica hrvatskog državljanina ili državljanke koji su u inozemstvu sklopili brak ili registrirano partnerstvo, ali ga moraju prethodno upisati u matičnu knjigu rođenih hrvatskog državljanina.
Prije svega trebaš zatražiti upis u hrvatsku matičnu knjigu rođenih tako da hrvatskom matičnom uredu dostaviš ovlaštenu i na hrvatski jezik prevedenu kopiju argentinskog izvatka iz knjige rođenih.
Nakon što se kao hrvatska državljanka rođena u inozemstvu upišeš u hrvatsku matičnu knjigu, postupak sklapanja životnog partnerstva je isti kao i za sklapanje životnog partnerstva između hrvatske državljanke i strankinje.
Istospolni brakovi ili partnerstva hrvatskih državljana sklopljeni u inozemstvu upisuju se u Registar životnih partnerstava na temelju javne isprave strane države, primjerice vjenčanog lista ili potvrde o partnerstvu. Nakon upisa u registar, u maticu rođenih hrvatskog državljanina unosi se bilješka o sklopljenom životnom partnerstvu.
Budući da Australija nije članica Europske unije ni Europskog gospodarskog prostora, vaš brak u Hrvatskoj ima pravni učinak životnog partnerstva. To znači da nakon upisa u maticu rođenih hrvatskog državljanina ostvarujete sva prava i obveze koja proizlaze iz Zakona o životnom partnerstvu.
Ako planirate živjeti u Hrvatskoj, preporučuje se da svoj australski vjenčani list predate s ovjerenim prijevodom na hrvatski jezik, te s apostille pečatom, kako bi se mogao upisati u maticu i koristiti za ostvarivanje prava, uključujući i pravo na spajanje obitelji.
Budući da je Australija potpisnica haške Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, nadovjera, tj. diplomatska legalizacija nije potrebna.
Državljanstvo nije uvjet za sklapanje životnog partnerstva.
Imajte na umu da Republika Srbija za sada ne priznaje životna partnerstva sklopljena u inozemstvu.
Priznaje ga Crna Gora, na temelju svog Zakona o životnom partnerstvu koji dopušta upis partnerstava crnogorskih državljana sklopljenih u inozemstvu u registar partnerstava, ali ne propisuje postupak ni pravne učinke tog upisa, pa nam priznanje hrvatskih partnerstava u praksi nije poznat.
Ako namjeravate živjeti u Europskoj uniji i na području Europskog gospodarskog prostora, hrvatsko životno partnerstvo se priznaje u nadležnostima koje proizlaze iz europskog prava, poput slobode kretanja, rada i zapošljavanja.
Ono se priznaje u Europskoj uniji i na području Europskog gospodarskog prostora i to u onim nadležnostima koje se tiču europskog prava kao što su sloboda kretanja, rada i zapošljavanja.
Drugim riječima, ako neka od vas dobije posao ili upiše studij u državi članici EU ili EGP, druga partnerica, kao članica obitelji, također ima pravo na boravak i život sa svojom partnericom u državi članici EU ili EGP.
Da bi vaš partner ostvario pravo boravka u zemlji Europske unije kao član obitelji hrvatskog državljanina, hrvatske vlasti moraju priznati vaše brak. To se postiže upisom braka sklopljenom u Čileu u hrvatski Registar životnih partnerstava.
Postupak se može provesti u Hrvatskoj, gdje ga obavlja nadležni matični ured, ili u hrvatskom veleposlanstvu u zemlji u kojoj trenutno boravite. Međutim postupak u veleposlanstvima često traje dulje nego u Hrvatskoj, pa ako vam je potrebna brža obrada, možete opunomoćiti osobu u Hrvatskoj da taj postupak provede u vaše ime.
Nakon što se čileanski brak upiše u hrvatski registar životnih partnerstava, vaš partner se u cijeloj Europskoj uniji tretira kao član obitelji hrvatskog državljanina i ima pravo na izdavanje boravišne dozvole prema pravilima o slobodi kretanja i boravka građana EU i njihovih obitelji.
Budući da ste brak sklopile u državi članici Europske unije, Republika Hrvatska dužna je priznati vaš status bračnih družica u dijelu koji se odnosi na prava iz prava EU. U pitanjima koja su u nadležnosti Republike Hrvatske, imat ćete status životnog partnerstva.
U praksi, brak će se upisati u Registar životnih partnerstava, a u maticu rođenih unijet će se bilješka o sklopljenom životnom partnerstvu u Danskoj.
Stoga ćete u Republici Hrvatskoj, kao bračna zajednica upisana kao životno partnerstvo, biti diskriminirane u odnosu na raznospolne bračne zajednice sklopljene u inozemstvu koje se priznaje kao brak. U praksi to znači da nemate pravo na posvojenje djece, bilo jednoroditeljsko ili zajedničko, jer to područje nije u nadležnosti Europske unije. U svim ostalim pravima imate jednak status kao životna partnerstva sklopljena u Hrvatskoj.
Budući da živite u Danskoj, vaša prava i obiteljski status uređuju se zakonima Kraljevine Danske, dok upis u Hrvatskoj zasada ima isključivo evidencijski karakter.
Dijete ima pravo na hrvatsko državljanstvo po majci koja ga je rodila. No, postupak upisa u hrvatsku maticu i dobivanja državljanstva je ponižavajuć i diskriminatoran zbog zakonskih ograničenja Obiteljskog zakona i Zakona o državnim maticama te njegovih provedbenih pravilnika.
Rođenje možete prijaviti u Hrvatskoj dostavom stranog rodnog lista s ovjerenim prijevodom na hrvatski jezik. Ako se radi o državi članici Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, apostille pečat ili nadovjera, tj. diplomatska legalizacija, nisu potrebni.
Dijete će u hrvatskoj matici rođenih biti upisano s jednim roditeljem, majkom koja ga je rodila, jer hrvatski propisi zasad ne dopuštaju upis dvoje roditelja istog upisanog spola. Nakon upisa dijete stječe hrvatsko državljanstvo po podrijetlu roditelja, u ovom slučaju majke koja ga je rodila, i može se upisati u knjigu državljana.
Druga majka, iako navedena u rodnom listu, ne može biti upisana kao roditelj u hrvatskoj matici rođenih. Može zatražiti priznanje pravnog statusa partnerice-skrbnice, ali taj status ne nastaje automatski. Potrebno je podnijeti zajednički prijedlog sudu, koji će zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrb i pokrenuti postupak za stjecanje partnerske skrbi.
Tek nakon sudske odluke drugoj majci, odnosno partnerici-skrbnici priznaju se prava i dužnosti u vezi s djetetom, a njezino se ime u rodnom listu djeteta upisuje kao zabilješka.
Ako vaša dugina obitelj ostaje živjeti u državi vašeg boravka, svakodnevna prava i obveze prema djetetu uređuju se s pravom te države. Hrvatska u tom slučaju priznaje dijete kao hrvatskog državljanina i evidentira njegovo rođenje, ali ne priznaje drugu majku kao roditelja niti uspostavlja obiteljskopravni odnos između nje i djeteta prije sudske odluke o partnerskoj skrbi.
Kada sud dodijeli partnersku skrb, stvara se trajni pravni odnos srodstva između partnerice–skrbnice, odnosno druge majke, i djeteta te potomaka tog djeteta. Ne stvara se srodstvo prema roditeljima partnerice-skrbnice. Stoga preporučujemo oporučno ili ugovorno urediti nasljeđivanje u korist djeteta prema roditeljima i ostalim članovima obitelji druge majke.
VAŽNA NAPOMENA za dugine obitelji čije dijete u stranom rodnom listu nema isto prezime kao majka koja ga je rodila (npr. nosi prezime obje majke).
Potvrdu o sklapanju partnerstva koju dobile ste u Austriji potrebno je prevesti na hrvatski jezik kod sudskog tumača, koji ovjerava prijevod.
Zatim original isprave s ovjerenim prijevodom treba dostaviti nadležnom matičnom uredu i zatražiti upis životnog partnerstva u Registar životnih partnerstava te promjenu prezimena.
Nakon toga, u maticu rođenih hrvatske državljanke unosi se bilješka o upisu partnerstva.
Na temelju izvatka iz matice rođenih koji sadrži bilješku o životnom partnerstvu i novom prezimenu, u policijskoj upravi možeš zatražiti promjenu osobnih dokumenata.
Ako vaše dijete ima zakonski prepoznato samo jednu roditeljicu, na primjer tebe kao majku, možete od općinskog suda (nadležan je onaj prema mjestu prebivališta djeteta) zatražiti da se drugoj majici dodjeli status partnerice-skrbnice.
Sud će u tom slučaju zatražiti i mišljenje od nadležnog centra za socijalnu skrb i donijeti konačnu odluku u postupku koji je jednak posvojenju.
Statusom partnerice-skrbnice stječe se trajna roditeljska skrb te sva prava i obveze koja iz toga proizlaze.
Međutim, važno je znati da se partnerska skrb upisuje u rodni list kao bilješka, rubrika u rodnom listu za oca ostaje prazne, a učinci partnerske skrbi ponešto se razliku se od posvojenja.
Partnerica-skrbnica ima ista prava i obveze kao roditelj, uključujući uzdržavanje, nasljeđivanje i pravni odnos prema djetetu i njegovim potomcima, ali ne i srodstvo s ostalim članovima obitelji. Partnerska skrb ne prestaje raskidom životnog partnerstva, ali se, za razliku od roditeljstva, može raskinuti na zahtjev partnerice-skrbnice, zakonskog roditelja ili djeteta ako je to u najboljem interesu djeteta.
Da. Svatko ima pravo urediti svoje imovinske odnose i partnersku stečevinu, kao i bilo koja druga pitanja koja se tiču partnerskih odnosa.
Životni partneri ili životne partnerice mogu imati partnersku stečevinu i vlastitu imovinu. Partnerska stečevina je imovina koju životni partneri ili partnerice steknu radom za trajanja životnog partnerstva ili potječe iz te imovine.
Životni partneri ili životne partnerice su u jednakim dijelovima suvlasnici odnosno suvlasnice u partnerskoj stečevini, ako nije drugačije dogovoreno ranije.
Imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava je partnerska stečevina, kao i primjerice dobitak od igara na sreću. Imovina koju ima jedan životni partner ili jedna životna partnerica u trenutku sklapanja životnog partnerstva ostaje njegova ili njezina vlastita imovina.
Vlastita imovina je i imovina koju je životni partner ili partnerica stekla tijekom životnog partnerstva, a koja nije stečena radom. I autorsko djelo je primjerice vlastita imovina onog životnog partnera ili partnerice koja ga je stvorila.
Životne partnerice ili partneri mogu ugovorom o imovini drukčije urediti svoje odnose vezane uz partnersku stečevinu. Taj ugovor o imovini mora biti u pisanom obliku, a potpisi životnih partnera li partnerica moraju biti ovjereni od javnog bilježnika.
Važno je znati da nije dopušteno ugovorom o imovini životnih partnera ili životnih partnerica uglaviti primjenu stranog prava na imovinskopravne odnose.
Imaš pravo na zdravstveno osiguranje preko zaposlene partnerice, pravo na izuzeće od plaćanja poreza u slučaju da te partnerica daruje nekretninom ili pokretninom, pravo na obiteljsku mirovinu u slučaju smrti partnerice te sve druge povlastice koje se tiču statusa nezaposlenih osoba, a uživaju ih i izvanbračni drugovi, sukladno Zakonu o porezu na dohodak.
Popisu stanovništva iz 2021., u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 722 životna partnerstva osoba istog spola. Od toga je 161 životno partnerstvo bez djece, 22 s djecom, 514 neformalnih životnih partnerstava bez djece i 25 neformalnih životnih partnerstava s djecom.
Prema statističkim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave od stupanja na snagu Zakona do kraja 2025. u Hrvatskoj je sklopljeno 746 životnih partnerstva. Godina 2020. bila je rekordna s ukupno 103 sklopljena životna partnerstva. I dok prevladavaju partnerstva između hrvatskih državljana, u stalnom su porastu ona u kojemu je jedan partner ili partnerica strani državljanin (brojka se kreće od 25 do 35 godišnje), u prosjeku je oko 35% od ukupnog broja. Također, do sada je u Hrvatskoj životno partnerstvo sklopilo i 50 životnih partnerstava gdje oba partnera ili partnerice nemaju državljanstvo Republike Hrvatske.
Da, trebali biste.
Zakon o životnom partnerstvu i Opći porezni zakon jasno je propisuju da se sva prava iz poreznog sustava i sve porezne odredbe koje vrijede za bračne drugove primjenjuju i na izvanbračne drugove, životne partnere i neformalne životne partnere.
Odbijanje Porezne uprave da prizna vašu izjavu o životu u neformalnom životnom partnerstvu predstavlja pogrešnu primjenu zakona i vrlo vjerojatno je diskriminacija.
Zagreb Pride može vam pružiti pravnu podršku i osigurati besplatno zastupanje u suradnji s našim odvjetnicama koje će vjerojatno pokrenuti upravni postupak s tezom da je došlo do pogrešne primjene zakona, a moguće i diskriminacije.
Životno partnerstvo se može raskinuti sudskim putem ili davanjem sporazumne izjave matičnom uredu ako u životnoj zajednici ne živi maloljetno dijete.
Postupak kod matičara ili matičarke je puno brži i jeftiniji od sudskog. Osobe moraju doći osobno u matični ured s Izvatkom iz registra životnih partnerstva (ne starijim od 6 mjeseci).
Ako partnerica i ti ne možete osobno doći u Hrvatsku, preostaje vam jedino raskid partnerstva sudskim putem.
U tom slučaju postoje dvije opcije:
1) tužbom sudu jedna partnerica zahtijeva raskid
ili
2) obje zahtijevate raskid sporazumnim prijedlogom.
Opunomoćeni odvjetnik ili odvjetnica (jedna punomoć u prvoj ili dvije punomoći u drugoj opciji) može taj postupak pokrenuti umjesto vas. Potrebno je samo poslati Izvadak iz registra životnog partnerstva ne stariji od 6 mjeseci.
Izvadak iz registra životno partnerstva mogu može se zatražiti i putem sustava E-građani.
Da. Životno partnerstvo sklopljeno u Hrvatskoj priznato je u državama članicama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora u onim područjima koja su u nadležnosti prava EU, a to su sloboda kretanja, boravka, rada i spajanja obitelji. U tim područjima partneri i partnerice ostvaruju ista prava kao bračni drugovi prema pravu Europske unije i sudskoj praksi Suda Europske unije.
U drugim pitanjima, poput statusnog i obiteljskog prava, priznanje hrvatskog životnog partnerstva ovisi o nacionalnom zakonodavstvu svake države. Ako jedan od partnera ima stalni boravak ili državljanstvo u nekoj državi, primjenjuju se pravila te države.
Ako već niste, njemačko životno partnerstvo je potrebno prvo upisati u hrvatski Registar životnih partnerstava. Za upis se prilaže izvadak iz njemačkog registra partnerstava s ovjerenim prijevodom na hrvatski jezik. Nakon što se partnerstvo upiše, možete ga raskinuti izjavom o sporazumnom raskidu pred matičnim uredom. Uvjet za sporazumni raskid pred matičnim uredom je da nemate maloljetne djece.
Raskid se upisuje u registar s datumom davanja izjave, čime partnerstvo prestaje imati pravni učinak u Hrvatskoj.
Smrt se prijavljuje nadležnom matičnom uredu u roku od tri dana od dana smrti.
Nadležni matični ured se određuje prema mjestu gdje je smrt nastupila ili gdje je umrli nađen. Ako je smrt nastupila u nekoj javnoj ustanovi, npr. bolnici, zatvoru ili u vojsci, prijavu će obaviti nadležno tijelo, odnosno sama ustanova.
Uz prijavu smrti podnosi se i potvrda o smrti koju izdaje liječnik, liječnica ili druga ovlaštena osoba.
Matični ured kojem je prijavljena smrt sastavit će smrtovnicu, s potrebnim podacima o tvojem preminulom partneru, njegovoj imovini i nasljednicima i nasljednicama te je dostaviti nadležnom sudu, odnosno javnom bilježniku radi pokretanja ostavinskog postupka.
Smrtovnica može biti predana i tebi, ako si ti osoba koja je zatraži.
Budući da se radi o neformalnom životnom partnerstvu, matičar ili matičarka zatražit će izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika da ste ti i tvoj partner bili u neformalnom životnom partnerstvu.
Ona se može izraditi i nakon partnerove smrti, ako nije postojala ranije, a uputno je na njoj imati i dva svjedoka ili svjedokinje, točnije, tu izjavu trebaju potvrditi i osobe bliske tvome partneru.
Nakon toga matičar ili matičarka upisat će tvoje osobne podatke u smrtovnicu, u rubrici „srodnički odnos prema umrlim.“
