Povorke ponosa LGBTIQ osoba i obitelji u Zagrebu održavaju se kontinuirano od 2002. godine. Slijedi pregled kratke povijesti Povorke ponosa – od 300 ljudi izloženih nasilju do masovnih povorki u kojima 15 000 ljudi slavi različitosti i bori se za solidarno i ravnopravno društvo slobodno od rodnih i spolnih normi i kategorija – kroz neke od najznačajnijih trenutaka koji su definirali ono što Povorka danas predstavlja i za što se bori.
Prva Povorka ponosa u Zagrebu i Hrvatskoj organizirana je 2002. godine pod nazivom “Gay Pride Zagreb – Iskorak KONTRA predrasuda“. Povorku je organizirao organizacijski odbor sačinjen od članova_ica Iskoraka i Kontre. Prije samog održavanja privukla je veliku medijsku pozornost, između ostalog i zato što se radilo o drugoj Povorci ponosa organiziranoj u nekoj od postsocijalističkih europskih zemalja, a podržala ju je lijevo-liberalna vladajuća koalicija, kao i predstavnici_e međunarodnih institucija koje su tada djelovale u Hrvatskoj. U Povorci je sudjelovalo oko 300 ljudi, većinom podržavateljice i podržavatelji iz civilnih inicijativa, a čak 30 osoba bilo je fizički napadnuto uoči ili nakon Povorke.
Sljedeće godine Povorka ponosa mijenja ime u Zagreb Pride koje ostaje njeno ime do danas. Drugi novitet je organizacijska forma. Naime, po prvi put se osniva Organizacijski odbor Zagreb Pridea koji, iako djeluje uz logističku i druge tipove podrške organizacija civilnog društva, predstavlja autonomno i neovisno tijelo zaduženo za organizaciju Povorke. Organizacijski odbor “Zagreb Pride 2003 – Opet ponosno” bio je proširen sudjelovanjem aktivista_kinja izvan članstva Iskoraka i Kontre. Budući da se 2003. godine donosio novi Obiteljski zakon koji je originalno trebao regulirati i prava istospolnih zajednica, tema te godine bila je anti-diskriminacijsko zakonodavstvo i istospolni brak. Drugu Povorku ponosa obilježilo je snažnije policijsko osiguranje, manje nasilja, ali i znatno manja medijska pažnja.
Dvije tisuće i četvrte godine postojale su dvije centralne teme Povorke. Uz homofobiju Crkve, po prvi put se tematizira trans* vidljivost, a Povorka ponosa dodaje se u službeno ime prosvjeda. “Povorka ponosa LGBTIQ osoba Zagreb Pride 2004 – Vive la difference” organizirana je od strane Organizacijskog odbora i uz logističku potporu Kontre. Kao i 2003. godine, Povorka je prošla mirno, uz snažnu policijsku zaštitu.
“Zagreb Pride 2005 – Ponosne/i zajedno” organizirala je ad-hoc osnovane feministička grupa “Epikriza”, uz financijsku i logističku potporu Kontre i CMS-a, nakon što je Iskorak početkom lipnja otkazao Povorku ponosa. Tema četvrte Povorke ponosa bila je Zakon o registriranom partnerstvu s obzirom na to da je ranije te godine u Saboru predložen i odbijen istoimeni zakon. U Povorci je sudjelovalo stotinjak sudionica_ka.
Petu Povorku ponosa “Internacionala Pride 2006, Zagreb – Živ(j)eti slobodno” organizirao je Regionalni odbor kojeg su činile osobe iz South-Eastern European Queer mreže. Ideja “regionalnog Zagreb Pridea” bila je tematizirati slobodu okupljanja u Europi te su poslani pozivi za sudjelovanje svim zemljama u Europi koje imaju poteškoća u organiziranju Povorke ili je uopće nisu u mogućnosti održati. Pozivu su se odazvale_i predstavnice_i iz 13 zemalja: Slovenije, Hrvatske, BiH, Makedonije, Srbije i Crne Gore, Kosova, Bugarske, Rumunjske, Albanije, Litve, Latvije i Poljske.
“Povorka ponosa LGBTIQ osoba Zagreb Pride 2007 – Svi na Pride! Sve na Pride!“, organizirana uz logističku podršku udruge Domino/Queer Zagreb, bila je najnasilnija u povijesti organiziranja Povorke u Zagrebu – nakon Povorke pretučeno je preko 30 osoba, a policija je spriječila planirani napad na Povorku sa sedam molotovljevih koktela. Kao posljedica ovih nasilnih napada uhićena je jedna osoba, koja je ujedno i prva osoba osuđena za počinjenje kaznenog djela iz mržnje na osnovi spolne orijentacije. No nije samo nasilje obilježilo šestu Povorku ponosa u Zagrebu. Te godine su se po prvi puta vijorile zastave duginih boja na Trgu bana Jelačića te je napisan prvi proglas Povorke – manifest koji definira temu ili problem koji se Povorkom ponosa želi istaknuti te godine. Proglas se čita prije kretanja Povorke i od 2007. godine postaje uobičajeni dio svake Povorke. U prvom proglasu zagrebačke Povorke ponosa tematizirala se vidljivost LGBTIQ osoba kroz zauzimanje javnih površina.
Sljedeće je godine “Povorka ponosa LGBTIQ osoba Zagreb Pride 2008 – Imaš hrabrosti!“, organizirana uz logističku potporu K-zone i Centra za mirovne studije, problematizirala prošlogodišnje nasilje uz poruku ohrabrivanja zajednice i promicanja zajedništva. Povorka je prošla mirno uz jako policijsko osiguranje, a program Povorke održan je na Cvjetnom trgu s namjerom da se prekine izolacija od građanstva i postigne veća vidljivost koristeći prostor u samom centru grada za vrijeme subotnje „špice“.
Važna prekretnica u organizaciji Povorke ponosa u Zagrebu bilo je formalno osnivanje udruge Zagreb Pride. Suočeni_e s nasiljem koje je pratilo Povorke, organizatori_ce okupljeni_e u Organizacijski odbor osjećali_e su se odgovornima i htjeli_e su osigurati sustav podrške koji cijele godine radi na borbi protiv nasilja i za prava LGBTIQ osoba. S tom idejom 2008. godine formalno je osnovana udruga Zagreb Pride koja je od 2009. godine odgovorna za logističku potporu Organizacijskom odboru Zagreb Pridea.
Povorka ponosa LGBTIQ osoba Zagreb Pride za otvoreni grad: Sudjeluj! Stonewall 40 bila je prva Povorka organizirana uz logističku podršku Zagreb Pridea. Centralna tema 2009. godine bila je LGBTIQ zajednica i nedostatak klubova i mjesta za druženje koji su joj bili potrebni. Te godine je organiziran “Anti-gej skup” – prvi protu-skup Povorci ponosa u organizaciji Hrvatske čiste stranke prava koji se za vrijeme trajanja Povorke održavao na Trgu bana Jelačića. Programski dio Povorke ponovo je održan na Cvjetnom trgu.
Dvije tisuće i desete godine pod sloganom “Hrvatska to može progutati” članovi i članice Organizacijskog odbora povele su Povorku preko Trga bana Jelačića iako nisu imale_i dozvolu za to i unatoč tome što ih je policija pokušala zaustaviti. Tema Povorke bila je sloboda i slavljenje seksualnog izražavanja i različitost seksualnih praksi, a Povorku je pratila “provokativna” vizualna kampanja u kojoj su se na zabavan način koristili i izvrtali simboli hrvatske desnice i mačizma. Jedan od primjera je poster s policajcem koji umjesto pendreka u ruci drži dildo s porukom “Organi reda su tu da služe”. U Povorci je sudjelovalo oko 1 200 ljudi i te je godine organiziran i održan prvi Tjedan ponosa (Pride Week).
Obljetnička 10. Povorka ponosa u Zagrebu održala se nakon vrlo nasilne prve Povorke ponosa u Splitu. Kao reakcija na nasilje kojemu su bili_e izloženi_e sudionici_e Povorke u Splitu, organizatorice_i zagrebačke Povorka odustale_i su od teme te Tjedan ponosa i temu Povorke posvetile_i Split Prideu. Oko 4 000 ljudi na Povorci iskazalo je podršku Split Prideu i pokazalo da je protiv svih oblika nasilja.
“Povorka ponosa LGBTIQ osoba Zagreb Pride 2012 – Imamo obitelj, tisućljetni hrvatski san!” tematizirala je LGBTIQ obitelji s obzirom na to da je te godine u ožujku najavljeno osnivanje Radne skupne za izradu Zakona o registriranom partnerstvu. Na Povorci je sudjelovalo otprilike jednak broj ljudi kao prijašnje godine.
Najveća Povorka ponosa do sada održana je 2013. godine u atmosferi referendumske inicijative o ustavnoj definiciji braka. Dan prije Povorke su potpisi potpore održavanju referenduma predani Saboru, a Povorci se odazvalo preko 15 tisuća ljudi i pokazalo solidarnost i borbenost u tom ključnom momentu koji je bio vrlo težak za čitavu LGBTIQ zajednicu. U svijetlu društveno-političkog konteksta u kojem se odvijala, imenu Povorke ponosa dodaje se “i obitelji” i od tada je službeno ime “Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji“.
“Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji Zagreb Pride 2014 – Na pravoj strani povijesti” s temom solidarnost u borbi za jednakopravnost i dostojanstvo svih ljudi u Republici Hrvatskoj održana je nakon drugog saborskog čitanja Zakona o životnom partnerstvu. U Povorci je sudjelovalo oko 5 000 ljudi, a ubrzo nakon Povorke, u srpnju 2014. godine, izglasan je i Zakon o životnom partnerstvu.
Sljedeće godine, kao odgovor na kontinuirani porast desnog ekstremizma u politici i društvu, “Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji Zagreb Pride 2015 – Glasnije i hrabrije – Antifašizam bez kompromisa!” godine pozivala je na vrijednosti antifašizma u borbi protiv desne radikalizacije. Te godine promijenjena je ruta Povorke te se otada završno okupljanje i programski dio Povorke umjesto na Zrinjevcu održava u Parku Ribnjak.
Petnaesta Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji pod sloganom “Još Hrvatska ‘ni propala” u svom je proglasu istaknula borbu za obranu izborenih prava i sloboda u jeku konstantnih napada desnice na neprofitne medije, reproduktivna prava, kao i na LGBTIQ ljudska prava. U Povorci je sudjelovalo otprilike 7 000. U 2016. godini kao u uvod u Tjedan ponosa premijerno je prikazan dokumentarni film “Prajd za sve nas”, nastao u produkciji Zagreb Pridea, koji prikazuje priču o petnaest godina Povorki ponosa u Zagrebu, o ljudima koji su organizirali Povorku kao i društvenom kontekstu u kojem je Povorka nastala i razvijala se.
Povorkom ponosa LGBTIQ osoba i obitelji Zagreb Pride 2017 zagovarale_i smo da “Slobodan život počinje ponosom!” te ponovo okupile_i oko 10 000 sudionica_ka što je najveći odaziv nakon onog 2013. godine. Povorkom je problematizirano što zapravo znači biti aut i koji su preduvjeti koji omogućuju ili olakšavaju “coming out”. U proglasu je jasno istaknuto kako sloboda ovisi o socijalnim, ekonomskim i drugim faktorima – slobodne_i možemo biti samo kad smo slobodne_i od nasilja, od siromaštva i od diskriminacije i kada nam je osigurana egzistencija i stabilni materijalni uvjeti. Povorci ponosa prvi put je prethodio Mjesec ponosa (umjesto Tjedna ponosa) – kulturna i politička manifestacija LGBTIQ zajednice koja je otvorena na Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije (IDAHOT) 17. svibnja.
Sedamnaestom Povorkom ponosa LGBTIQ osoba i obitelji Zagreb Pride 2018. poslana je poruka „Da nam živi, živi rod!“ te je okupila preko 10 000 sudionica_ka. Temom Povorke ponosa stavljen je naglasak na rodni identitet, rodno izražavanje te pravo svake osobe na samoodređenje! Suočene_i s velikom razinom transfobije i homofobije u društvu, napada na žene, manjine i sve aspekte rodnih i drugih raznolikosti, okupljene_i sudionice_ci su glasno i jasno poručile_i: „Van iz naših gaća!“. Jedini autoritet za vlastiti rodni identitet smo mi same_i, stoga je putem proglasa poslan zahtjev za omogućavanjem bezuvjetnog zakonskog priznanja roda koji se temelji isključivo na principu samoodređenja. Povorci ponosa je i ove godine prethodio Mjesec ponosa koji je, kao i Povorka ponosa, organiziran od strane tima volonterki_a. Ove godine u organizaciji Povorke i Mjeseca ponosa djelovao je dosad najveći broj mladih LGBTIQ osoba i podržavatelja_ica, posebice osoba u srednjoj školi.
Osamnaestom povorkom Ponosa LGBTIQ osoba i obitelji Zagreb Pride 2019. pod sloganom “18 ponosnih godina” proslavljena je punoljetnost održavanja Povorke ponosa. U posljednjih 18 godina pokazali_e smo da je ovo zemlja za sve nas, a da stajati na pravoj strani povijesti znači stajati na strani jednakopravnosti i obrani dostojanstva svih nas.
Ponosni_e smo što osobe koje danas postaju punoljetne odrastaju u društvu u kojem je upravo Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji najdugovječniji prosvjed za ljudska prava u Hrvatskoj, a mlade osobe glasnije su, hrabrije i vidljivije u borbi za zauzimanjem novih ulica i sigurnih prostora za sve nas. Tradicionalno, Povorci ponosa je prethodio Mjesec ponosa koji je u cijelosti organiziran od strane mladih LGBTIQ osoba – tima volontera_ki i podržavatelja_ica. Mi smo tu da im damo prostor i pokažemo da je nas koji_e se borimo za slobodu i jednakost puno više od onih koji se zalažu za nejednakost i hijerarhije. Povodom osamnaest ponosnih godina smo glasno poručili_e: Ovo nije samo “faza”, tu smo, postojimo, dio smo hrvatskog društva i ne idemo nigdje!
