U Zagrebu, 1. rujna 2025.

Poštovane i poštovani,

obraćamo vam se povodom obavijesti Policijske uprave istarske objavljene 1. rujna 2025.godine pod naslovom„ Policija pronašla osobe koje su ozlijedile stranog državljanina u Vrsaru”, a u svezi s policijskim postupanjem koje je uslijedilo vezano uz predmetni događaj. O događaju su danas pisali i brojni domaći mediji.

Prema navodima u obavijesti i u medijima, dvojica mlađih punoljetnika iz okolice Poreča fizički su napala državljanina Dominikanske Republike zbog njegove seksualne orijentacije. Tijekom napada vrijeđali su ga na osnovi seksualne orijentacije, povrijedili njegovo dostojanstvo, a kada su ih svjedoci pokušali spriječiti, udarili su još jednog muškarca i odgurnuli jednu ženu.

Prema obavijesti PU istarske, protiv počinitelja je pokrenut postupak za prekršaj protiv javnog reda i mira te za prekršaj iz Zakona o suzbijanju diskriminacije, pretpostavljamo zbog djela uznemiravanja.

Međutim, opisano ponašanje ispunjava zakonska obilježja kaznenog djela nasilničkog ponašanja iz članka 323. stavka 1. Kaznenog zakona Republike Hrvatske (dalje: KZ). Prema tom članku, kazneno djelo čini onaj tko „nasiljem, zlostavljanjem ili drskim ponašanjem na javnom mjestu dovede drugoga u ponižavajući položaj, a time nije počinio teže kazneno djelo” (npr. tjelesnu ozljedu iz čl. 117. ili tešku tjelesnu ozljedu iz čl. 118. KZ-a). Ako je takvo djelo počinjeno iz mržnje (stavak 2. u vezi s čl. 87. st. 20. KZ-a), zakon propisuje teže kažnjavanje.

U ovom slučaju ispunjeni su svi elementi kaznenog djela:

  • Nasilje, zlostavljanje i drsko ponašanje – počinitelji su vrijeđali i fizički napali 30-godišnjeg državljanina Dominikanske Republike, udarili 21-godišnjeg državljanina Kolumbije i odgurnuli 21-godišnju državljanku Argentine. Radi se o višestrukom fizičkom napadu na više osoba i njihovom verbalnom zlostavljanju na drzak način. Za kvalifikaciju ovog kaznenog djela nije presudno je li došlo do težih ili lakših tjelesnih ozljeda, već činjenica da je počinjeno nasilje, zlostavljanje i drsko ponašanje na javnom mjestu (nebitno je li otvoreno ili zatvoreno, javno mjesto je svaki prostor gdje se ljudi slobodno kreću i zadržavaju).
  • Ponižavajući položaj – verbalno i fizičko nasilje te zlostavljanje žrtve na drzak način u javnosti, pred drugim osobama (neovisno o tome jesu li prisutni napadači, svjedoci ili druge žrtve), na temelju žrtvine seksualne orijentacije, dovodi do povrede ljudskog dostojanstva. Time se ostvaruje kršenje temeljnog ljudskog prava (prema čl. 10. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima) i žrtva se dovodi u ponižavajući položaj u odnosu na druge osobe.
  • Motiv mržnje – napad je bio potaknut seksualnom orijentacijom žrtve, što predstavlja kvalificirani oblik kaznenog djela kao otegotne okolnosti u kaznenopravnom smislu i zahtijeva strožu reakciju države. Zločini iz mržnje dodatno produbljuje osjećaj poniženja i straha, ne samo za konkretne žrtve, već i za sve pripadnike grupe kojoj žrtve pripadaju (npr. LGBT zajednica), te je zato zakonodavac za takve kvalificirane oblike kaznenog djela propisao strože kazne.

Time je jasno da se ne radi tek o prekršaju protiv javnog reda i mira, niti o prekršaju uznemiravanja po Zakonu o suzbijanju diskriminacije, već o kaznenom djelu nasilničkog ponašanja počinjenog iz mržnje. Jedino osobe koje su eventualno bile prisutne i poticale ponižavajuće okruženje, ali nisu sudjelovale u samom verbalnom i fizičkom napadu, mogu biti odgovorne za prekršaj uznemiravanja iz Zakona o suzbijanju diskriminacije. No iz opisa događaja u vašem izvješću za javnost proizlazi da počinitelji nipošto ne bi trebali biti prijavljeni za prekršaj protiv javnog reda i mira. Njihova namjera očito nije bila tek narušavanje javnog reda, već nanošenje poniženja i zastrašivanja LGBT osoba kao društvene grupe.

Podsjećamo da je Europski sud za ljudska prava u presudama Zahtila i Koletić protiv Hrvatske (predmet br. 63344/17) i Sabalić protiv Hrvatske (predmet br. 35952/10) utvrdio da postupanje vlasti koje nasilje motivirano mržnjom tretira kao prekršaj, a ne kazneno djelo, predstavlja povredu članka 3. (zabrana nečovječnog i ponižavajućeg postupanja) i članka 14. (zabrana diskriminacije) Europske konvencije. Posebno naglašavamo da protiv počinitelja koji budu osuđeni u prekršajnom postupku po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira neće biti moguće naknadno pokrenuti kazneni postupak zbog načela ne bis in idem.

Republika Hrvatska ima pozitivnu obvezu osigurati učinkovitu istragu i kaznenopravni progon počinitelja nasilja motiviranog mržnjom. Svaka blaža kvalifikacija, poput one u ovom slučaju, dovodi do ponavljanja povreda koje je ESLJP već utvrdio u dva odvojena predmeta. U oba slučaja povreda je nastala upravo zbog policijskog postupanja, odnosno kvalifikacije zločina iz mržnje kao prekršaja.

Stoga pozivamo da se preispita pravna kvalifikacija ovog slučaja te da se protiv počinitelja podnese kaznena prijava zbog kaznenog djela nasilničkog ponašanja počinjenog iz mržnje.

Podsjećamo da smo u suradnji s Kućom ljudskih prava 15. veljače 2021. godine održali specijalizirani trening za djelatnike i djelatnice Policijske uprave istarske o suzbijanju zločina iz mržnje. Ukoliko postoji potreba, stojimo na raspolaganju za organizaciju dodatnih aktivnosti usmjerenih na jačanje kapaciteta policije i dosljednu primjenu pravnog poretka Republike Hrvatske.

Policijska uprava istarska

istarska@policija.hr

i

Policijska postaja Poreč-Parenzo

pp.porec@mup.hr

Na znanje:

 

ured.glavnog.ravnatelja.policije@mup.hr

policija@mup.hr

pitanja@mup.hr

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Pučka pravobraniteljica

Članovi i članice Radne skupina za praćenje zločina iz mržnje Vlade RH