Priopćenje u vezi publikacije: “Analiza narativa govora mržnje usmjerenog protiv LGBTIQ osoba i zajednice u 2023”

Tijekom 2023. godine, a posebice u Mjesecu LGBT ponosa koji se tradicionalno diljem Europe obilježava u lipnju, Zagreb Pride je s posebnom pozornošću pratio i prijavljivao pojave i iskaze govora mržnje usmjerenog protiv lezbijki, gejeva, biseksualnih i trans osoba, kao i prema cijeloj LGBT zajednici i samoj Povorci ponosa LGBTIQ zajednice, osoba i duginih obitelji. Na temelju toga izrađena je analiza narativa pod naslovom „GOVOR MRŽNJE PREMA LGBTIQ ZAJEDNICI: Paljenje, trganje, prijetnje, laži i manipulacije“.

Iako su javnog poticanja na nasilje i mržnju (čl. 325. KZ-a), prouzročene straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja (čl. 25. st. Zakona o suzbijanju diskriminacije), kao i poticanje, pogodovanje poticanju i širenje mržnje (čl. 14. Zakona o elektroničkim medijima), govor mržnje na društvenim mrežama, u dijelu medija i javnosti općenito postaje sve raširenija pojava, u stalnom porastu. Lanjska Povorka ponosa pod nazivom „Zajedno za trans prava“ bila je posebno izazovna zbog sve snažnije i učestalije transfobije koja je zahvatila javni prostor u posljednje vrijeme. Uoči Povorke u samo nekoliko dana, tri osobe koje su medijski istupale primile su desetine prijetećih poruka, izravno ili neizravno na društvenim mrežama i izložene su dosad neviđenoj transfobnoj kampanji mržnje i zlostavljanja na osobnoj razini zbog svojih trans identiteta i života.
Najopasnije poruke mržnje prema LGBTIQ osobama predstavljaju direktan poziv na nasilje i čak ubojstvo i istrebljenje LGBTIQ osoba te poziv i navođenje na samoubojstvo. Tako smo primjerice na objavi Zagreb Pridea koja najavljuje 22. Povorku ponosa na društvenoj mreži Instagram, u komentarima prebrojali čak 63 komentara u kojima je ‘stavljena’ mrtvačka glava.

Zagreb Pride smatra kako je potrebno dosljedno primjenjivati dvije postojeće zakonske odredbe: odredbu kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju (Kazneni zakon, čl. 325) i propis koji se odnosi na prekršajnu odredbu stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja (Zakon o suzbijanju diskriminacije, čl. 25.). Na pravosudnim organima i policiji je da kroz dosljednu praksu utvrde koji oblici govora mržnje potpadaju pod kaznena djela, a koja se ubrajaju u prekršajna djela diskriminacije stvaranjem neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja. Također, u potpunosti su nejasni kriteriji na temelju kojih se govor mržnje jednog počinitelja procesuira, a sličan govor mržnje drugog počinitelja opravdava te se odbacuje kaznena prijava. Time se šalje poruka počiniteljima takvih kaznenih djela kako je govor mržnje prihvatljiv te se na taj način nepopravljivo šteti generalnoj prevenciji kaznenih djela, prilikom čega žrtve takvih djela ostaju nezaštićene.

Naša je preporuka da se kroz praksu ili poseban propis, npr. uputu nadležnog ministarstva, ustanove kriterije za govor mržnje koji se odnosi na kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju, te kriterije koji se odnose na prekršajno djelo diskriminacije stvaranjem neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja.

Publikaciju možete preuzeti na linku.

Publikacija je objavljena u sklopu projekta „Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj“. Projekt je podržan sredstvima Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj kroz financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Projekt provodi Kuća ljudskih prava Zagreb u partnerstvu s udrugama Zagreb Pride i Human Rights House Foundation iz Norveške.
Sadržaj ove e-publikacije isključiva je odgovornost udruge Zagreb Pride i ne odražava nužno stavove država donatorica i Upravitelja Fonda.

Priopćenje u vezi publikacije: “Analiza narativa govora mržnje usmjerenog protiv LGBTIQ osoba i zajednice u 2023”

Tijekom 2023. godine, a posebice u Mjesecu LGBT ponosa koji se tradicionalno diljem Europe obilježava u lipnju, Zagreb Pride je s posebnom pozornošću pratio i prijavljivao pojave i iskaze govora mržnje usmjerenog protiv lezbijki, gejeva, biseksualnih i trans osoba, kao i prema cijeloj LGBT zajednici i samoj Povorci ponosa LGBTIQ zajednice, osoba i duginih obitelji. Na temelju toga izrađena je analiza narativa pod naslovom „GOVOR MRŽNJE PREMA LGBTIQ ZAJEDNICI: Paljenje, trganje, prijetnje, laži i manipulacije“.

Iako su javnog poticanja na nasilje i mržnju (čl. 325. KZ-a), prouzročene straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja (čl. 25. st. Zakona o suzbijanju diskriminacije), kao i poticanje, pogodovanje poticanju i širenje mržnje (čl. 14. Zakona o elektroničkim medijima), govor mržnje na društvenim mrežama, u dijelu medija i javnosti općenito postaje sve raširenija pojava, u stalnom porastu. Lanjska Povorka ponosa pod nazivom „Zajedno za trans prava“ bila je posebno izazovna zbog sve snažnije i učestalije transfobije koja je zahvatila javni prostor u posljednje vrijeme. Uoči Povorke u samo nekoliko dana, tri osobe koje su medijski istupale primile su desetine prijetećih poruka, izravno ili neizravno na društvenim mrežama i izložene su dosad neviđenoj transfobnoj kampanji mržnje i zlostavljanja na osobnoj razini zbog svojih trans identiteta i života.
Najopasnije poruke mržnje prema LGBTIQ osobama predstavljaju direktan poziv na nasilje i čak ubojstvo i istrebljenje LGBTIQ osoba te poziv i navođenje na samoubojstvo. Tako smo primjerice na objavi Zagreb Pridea koja najavljuje 22. Povorku ponosa na društvenoj mreži Instagram, u komentarima prebrojali čak 63 komentara u kojima je ‘stavljena’ mrtvačka glava.

Zagreb Pride smatra kako je potrebno dosljedno primjenjivati dvije postojeće zakonske odredbe: odredbu kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju (Kazneni zakon, čl. 325) i propis koji se odnosi na prekršajnu odredbu stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja (Zakon o suzbijanju diskriminacije, čl. 25.). Na pravosudnim organima i policiji je da kroz dosljednu praksu utvrde koji oblici govora mržnje potpadaju pod kaznena djela, a koja se ubrajaju u prekršajna djela diskriminacije stvaranjem neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja. Također, u potpunosti su nejasni kriteriji na temelju kojih se govor mržnje jednog počinitelja procesuira, a sličan govor mržnje drugog počinitelja opravdava te se odbacuje kaznena prijava. Time se šalje poruka počiniteljima takvih kaznenih djela kako je govor mržnje prihvatljiv te se na taj način nepopravljivo šteti generalnoj prevenciji kaznenih djela, prilikom čega žrtve takvih djela ostaju nezaštićene.

Naša je preporuka da se kroz praksu ili poseban propis, npr. uputu nadležnog ministarstva, ustanove kriterije za govor mržnje koji se odnosi na kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju, te kriterije koji se odnose na prekršajno djelo diskriminacije stvaranjem neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja.

Publikaciju možete preuzeti na linku.

Publikacija je objavljena u sklopu projekta „Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj“. Projekt je podržan sredstvima Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj kroz financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Projekt provodi Kuća ljudskih prava Zagreb u partnerstvu s udrugama Zagreb Pride i Human Rights House Foundation iz Norveške.
Sadržaj ove e-publikacije isključiva je odgovornost udruge Zagreb Pride i ne odražava nužno stavove država donatorica i Upravitelja Fonda.