Tražimo od Sabora i Predsjednika Republike da Hrvatsku svrstaju uz europske zemlje koje osuđuju kršenje temeljnih ljudskih prava LGBTIQ zajednice u Mađarskoj.

Hrvatska nije među sedamnaest država članica Europske unije koje su danas potpisale Izjavu u kojoj izražavaju duboku zabrinutost nedavnim ustavnim i zakonskim promjenama u Mađarskoj kojima se “krše temeljna prava LGBTIQ ljudi”.

Zajedničkom izjavom danas su vlade Austrije, Belgije, Češke, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Irske, Latvije, Litve, Luksemburga, Nizozemske, Portugala, Slovenije, Španjolske i Švedske istaknule da je pokušaj zabrane predstojeće Povorke ponosa LGBTIQ zajednice u Budimpešti protivan temeljnim vrijednostima iz članka 2. Ugovora u Europskoj uniji čime vlast u Budimpešti izravno krši ljudsko dostojanstvo, slobodu, jednakost i ljudska prava. Također, pozvale su Europsku komisiju da „hitno i u punini iskoristiti sve alate zaštite vladavine prava koji joj stoje na raspolaganju u slučaju da Mađarska odbije revidirati” mjere kojima krši “slobodu izražavanja i slobodu okupljanja” svojih građanki i građana.

Izjava je objavljena uoči sastanka Vijeća za opće poslove kojemu je na dnevnom redu rasprava o vladavini prava u Mađarskoj.

Vlada Republike Hrvatske svojom šutnjom odlučila je gromoglasno podržati Mađarsku u do sada na tlu Europske unije nezabilježenom kršenju temeljnih ljudskih prava: zabranama, ušutkavanjem i zastrašivanjima.

HDZ tako nastavlja držati ljestve režimu Viktora Orbána i odbija se pridružiti svojim europskim kolegicama i kolegama iz Pučke stranke u osudi ne samo homofobije u Mađarskoj, već i kršenju europskih vrijednosti i vladavine prava u koje se inače toliko kune. A premijer Andrej Plenković odlučio je biti na daljinskom upravljaču Orbánovog ureda u kojemu na istaknutom mjestu stoji zemljovid “Velike Mađarske”.

Od Hrvatskoga sabora kao nositelja demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj i Predsjednika Republike, sukreatora vanjske politike, tražimo jasan stav o smjeru u kojem nas je Vlada Republike Hrvatske odlučila povesti: uz bok nedemokratskim režimima i otvorenim kršenjima ljudskih prava.